Na Prijedlog rebalansa budžeta 26 savjeta mjesnih zajednica nije bilo primjedbi, dok su najviše primjedbi imale mjesne zajednice iz ruralnog dijela grada, koje su tražile da ne budu umanjena sredstva za izgradnju lokalnih i nekategorisanih puteva.

Slobodan Gavranović, predsjednik Skupštine grada, istakao je da se u toku rasprave čulo dosta primjedbi i prijedloga vezanih za rebalans budžeta.

"Uticaj svjetske ekonomske krize se osjeti i u našem gradu, a to se može vidjeti kroz izvorna sredstva koja su prikupljena za prvih šest mjeseci ove godine. Najznačajnije smanjenje je u prihodima od indirektnih poreza, jer su za oko pet miliona manji nego što je planirano. Prihodi koji se tiču gradske rente i prihodi na osnovu novih investicija su značajno manji, kao i prihodi koji se ostvaruju na osnovu izgradnje novih objekata", rekao je Gavranović.

On smatra da se investitori slabije odlučuju na nova ulaganja u ovom periodu krize, pa je i to uticalo na slabije punjenje budžeta.

"Ovim rebalansom samo pratimo realno stanje i pokušavamo da izjednačimo prihode i rashode da budžet ne dođe u bankrotni kolaps. Dakle, nema govora o bankrotu i to u daleko težim uslovima neće biti moguće zbog mjera koje smo danas usvojili. Najveće su uštede na ličnoj potrošnji, ali s obzirom na to da naša administracija nije preskupa ni preglomazna, već je relativno jeftina, u takvoj situaciji nije lako štedjeti ni na tom polju", dodao je Gavranović.

Radmila Stojnić, načelnik Odjeljenja za finansije pri Administrativnoj službi grada, istakla je da je budžet 19,8 odsto manji od planiranog i da je to očekivano.

"Ukoliko bude nastavljeno loše punjenje budžeta, naše odjeljenje će pratiti sitauciju i predlagati nove mjere. Punjenje budžeta je manje za oko 30 odsto, ali mi smo se odlučili da rebalans iznosi oko 20 odsto, jer nismo željeli da drastično mijenjamo budžet. Mislim da ćemo dobiti podršku Vlade RS iz sredstava koja su namijenjena lokalnim zajednicama, ali to zavisi i od aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom", rekla je Stojnićeva.

Govoreći o kreditnoj zaduženosti grada, ona je napomenula da je grad zadužen za oko 50 miliona KM, što iznosi četiri odsto budžeta, a Zakonom o lokalnoj samoupravi je predviđeno da se lokalne zajednice mogu zadužiti do 18 odsto.

"Strogo ćemo birati dalja kreditna zaduženja kako se grad ne bi previše zadužio", dodala je Stojnićeva.

Za novi rebalans nisu glasali odbornici iz Partije demokratskog progresa koji smatraju da je rebalans kao i budžet nerealno planiran.

"Bili smo protiv rebalansa, kao i protiv budžeta za ovu godinu, koji je ranije usvojen. Da je tad bilo sluha da se ozbiljnije priđe usvajanju budžeta, danas rebalans ne bi bio ovako drastičan. Tražili smo da se ozbiljnije priđe rebalansu, kako se ova situacija ne bi ponovila. Naše glavne zamjerke se odnose na činjenicu da odbornici i javnost nisu bili upoznati sa realnim punjenjem budžeta", rekao je Pero Maksimović, odbornik PDP.

Banjalučki odbor Srpske demokratske stranke (SDS) smatra da je Prijedlog gradskog budžeta nestručno i preambiciozno postavljen.

Ova stranka navodi da je "ignorantski pristup gradskih vlasti" doveo do rebalansa budžeta od 19,8 odsto ili 33 miliona KM.

Pored Prijedloga rebalansa budžeta, gradski odbornici su, između ostalog, razmatrali i Prijedlog odluke o dodjeli novoizgrađenog olimpijskog bazena kod "Incela" na upravljanje Javnom preduzeću "Akvana", kao i Prijedlog odluke o gradskim administrativnim taksama.