 01. AXWELL / INGROSSO / ANGELLO / LAIDBACK LUKE FEAT. DEBORAH COX LEAVE THE WORLD BEHIND (ORIGINAL MIX) 02. VEERUS & MAXIE DEVINE FUJIKO (ORIGINAL MIX) 03. DAVID TORT & DJ RUFF FEAT. DAISY VILLA WHEN I BECAME A PUNK (ORIGINAL MIX) 04. SIDERAL IF YOU SEE KATE (FUCK) (DEUX REMIX) 05. DAVID PENN & ROBER GAEZ DARKNESS 06. JORGENSEN & MEL K. GET LOST (ANGEL ANX REMIX) 07. HANNA HANSEN & DAVID PUENTEZ FEAT. MAXX DIAGO FREE 4 LOVE (MOBIN MASTER CHUBBY DUB) 08. MAD8 VS. SHAWN CHRISTOPHER JUST ANOTHER SLEEPLESS NIGHT (EGOSTEREO REMIX) 09. PRYDA LIFT 10. DANIEL BOVIE & ROY ROX KISS THE MOON (GABI NEWMAN VOCAL REMIX) 11. L.B.G. GOOD AS MY LOVE (BART B. MORE SECURED INSTRUMENTAL) 12. TIGER AND DRAGON RAPTURE (TUNE BROTHERS REMIX) 13. PETER GELDERBLOM LOST (DAVID PENN REMIX) 14. DCA PROJECT SANDCASTLES (JOHN DAHLB CK REMIX) 15. DIRTY VEGAS - PRESSURE (SULTAN & NED SHEPARD MIX) 16. STEVE MAC & MARK BROWN THE FLY (ANDY CHATTERLEY REMIX) 17. WEZ CLARKE SOMEDAY (INSTRUMENTAL MIX) 18. DEUX SAME WAY (CLUB MIX) CD2: MIXED BY RENE VAITL CD3: MIXED BY MARKUS GARDEWEG |
 01 DJ Dyla - Intro 01:40 |
|
Srpska estrada dobila je nove pevačke zvezde, koje će narednih godina i decenija pokušati da ostvare karijere poput Lepe Brene, Cece, Miroslava Ilića…
Njih sedmoro, koji su bili u velikom finalu, osvojili su glasove i srca publike odličnim izvođenjem folk klasika ali i novih hitova, a čim su se prijavili za ovu vrstu takmičenja normalno je da im je “ćirilica” najbliža. Publiku, međutim, zanima da li osim takozvanih “narodnjaka” vole i nešto drugo. U emisiji “Ami Dži Šou” govorili su o svom muzičkom ukusu, ali i o prvim seksualnim iskustvima i prvim poljupcima… Pobednik ovosezonskog izdanja Zvezde Granda, 17-godišnji Darko Lazić rekao je da “sluša sve”, a da mu je jedna od omiljenijih grupa Red Hot Chilli Peppers! Miljeniku ženskog dela publike Jovanu Stefanoviću favoriti u rok žanru su grupe Toto i White Snake(!). Ostatak finalista voli zabavnu muziku sa prostora Balkana – Toše Proeski, Vlado Georgiev, Oliver Dragojević… Milan Topalović-Topalko, vicešampion ovog takmičenja, dao je interesantan dogovor: “Volim Dragojevića, Đorđa Balaševića, ali ne slušam stranu muziku, jer ne razumem engleski. Kad sam u Beogradu volim da slušam TDI radio, oni puštaju odličnu muziku, tehno”. Svetlani Ceci Tanasić, takozvanoj Big Mami, pevački uzori su Beti Đoršđević, Vida Pavlović i Bisera Veletanlić, pre svih. A što se tiče prvih seksualnih iskustava, pojedine Zvezde Granda mogle bi da uđu u Ginisovu knjigu rekorda, pod uslovom da su ili iskreni. Tako se Joca Stefanović prvi put “izistinski” poljubio još u predškolskom i to sa učiteljicinom kćerkom! Darku Laziću je u sežanju ostala urezana osma godina njegovog života, jer je on tada prvi put poljubio devojčicu. “Pripremio sam se za poljupac tako što sam stavio kliker u čašu i jurio sam ga po čaši. Standardna vežba, mada sam probao i sa palačinkom sa eurokremom. Kako? Pa, uzmeš palačinku sa eurokremom i u ruipicu…”, objasnio je tehniku Joca Stefanović, dok su ostali u studiju vrištali od smeha. Gotovo svi momci prva seksualna iskustva imali su sa 16, 17 godina, a Topalko je bio zapanjen koliko su mu mlađe kolege “napredne”. “Slušam ove mlađe kolege i ne mogu da verujem! Al’ ste vi bili…svaka vam čast”, prokomentarisao je Topalko. Izvor: MTS Mondo |
|
Postajem glumica u Srbiji
Seksepilna hrvatska voditeljka Nikolina Pišek, koja važi za najlepšu Hrvaticu, pre skoro godinu dana je krenula u osvajanje srpskog tržišta kada je vodila popularno takmičenje „Operacije trijumf”. Nikolini je rad u Srbiji veoma prijao, ona je vremenom zavolela Beograd i ljude koji ga, kako kaže, čine posebnim i egzotičnim, te planira da nastavi da radi u Srbiji. Nedavno je dobila ponudu da glumi u srpskoj seriji i po svemu sudeći Nikolina će se baš u Beogradu prvi put oprobati kao glumica. Dobila sam ponudu da glumim u seriji. Reč je o sitkomu, komediji i imam utisak da je ekipa glumaca izvrsna – kaže Nikolina koja se u dosadašnjoj karijeri nije susrela sa glumačkim pozivom, te bi joj uloga u našoj seriji svakako bila debitantska. Sa dečkom u Grčku Izvor: Blic Nikolina Pišek ode u glumice Hrvatska voditeljka debituje kao glumica, i to u komediji koja se snima u Beogradu. Seksi Nikolina Pišek, voditeljka “Operacije trijumf”, dobila je ponudu da glumi u srpskoj seriji, piše “Blic”. “Reč je o sitkomu, komediji, i čini mi se da je ekipa koja će raditi na seriji izvanredna”, rekla je voditeljka. Još uvek nije poznato o kojoj je seriji reč, a ovo će Nikolini biti prvi put da se oproba u glumačkim vodama. Zagrebačka lepotica, koja je u vezi sa rekorderom u ronjenju na dah Kristijanom Curavićem, ne planira uskoro da stane na “ludi kamen”. “Kristijan i ja zajedno provodimo malo vremena zbog obaveza, ali to vreme je kvalitetno. Brak je samo papir”, rekla je voditeljka, koja će uskoro otići na jedan odmor sa ćerkom Hanom (12), i još jedan sa dečkom. Izvor: MTS Mondo |
|
Autobusi gradskog saobraćaja u proteklih šest mjeseci učestvovali su u manje saobraćajnih nesreća na području grada, i to za više od 50 odsto, u odnosu na isti period prošle godine.
Ovo je jedan od zaključaka Savjeta za bezbjednost saobraćaja grada, koji je na jučerašnjoj sjednici razmatrao bezbjednost saobraćaja u zoni autobuskih stajališta i učešće autobusa u saobraćajnim nesrećama. Tom prilikom članovi Savjeta su konstatovali da je u prvoj polovini godine bilo 1.328 saobraćajnih nesreća, od kojih su u 44 učestvovali autobusi, što procentualno iznosi oko tri odsto. Zoran Sredić, predsjednik Savjeta za bezbjednost saobraćaja grada, istakao je kako su na sjednici konstatovali da su podaci veoma dobri i da je zadovoljan stanjem u prvih šest mjeseci ove godine. "Imajući u vidu da se nije desila nijedna saobraćajna nesreća u zoni autobuskih stajališta u kojoj su učestvovali autobusi, moramo biti zadovoljni tim rezultatima. Broj saobraćajnih nesreća u kojima su učestvovali autobusi je smanjen za 56 odsto i to je podatak koji ohrabruje", rekao je Sredić. On napominje da je jedan od osnovnih razloga za takvo stanje dobro obilježevanje autobuskih stajališta. "Treba odati priznanje i vozačima autobusa, koji su vozili daleko pažljivije nego prethodne godine. Obnovili smo preporuku iz prošle godine da gradske vlasti prilikom rekonstrukcije starih i izgradnje novih saobraćajnica vode računa da sva autobuska stajališta budu locirana van kolovoza", dodao je Sredić. On smatra da bi trebalo izgraditi takozvane niše za autobuse kako se ne bi zadržavao saobraćaj. Na području grada ima 360 stajališta autobusa na 180 lokacija, a gradskim ulicama oko 100 autobusa prevozi putnike. Prošle godine u gradu je bilo registrovano oko 52.000 vozila, a od toga 294 autobusa. Mladen Marić, komandir Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Banjaluka, istakao je kako su u prvih šest mjeseci ove godine na području koje pokriva ta stanica evidentirane ukupno 44 saobraćajne nesreće u kojim su učestvovali autobusi gradskog prevoza. "Ovaj podatak u poređenju s istim periodom prošle godine ukazuje nam na povećanje bezbjednosti saobraćaja, to jest na smanjenje broja saobraćajnih nesreća u kojima su učestvovali autobusi. Podatak za prošlu godinu govori nam da je prošle godine bilo 49 saobraćajnih nesreća više. Takođe, u samo četiri slučaja u tim nesrećama bilo je posljedica po lica", rekao je Marić. Prema njegovim riječima, zajedničke aktivnosti koje su sprovodili policija, gradske vlasti i sami prevoznici doprinijeli su smanjenju saobraćajnih nesreća u kojima su učestvovali autobusi. "Nastavićemo s tim aktivnostima i sljedeće godine kako bismo još više unaprijedili bezbjednost saobraćaja. Naravno, uvjek ostaje pitanje onih nesavjesnih vozača koji se ne pridržavaju propisa, a prema njima ćemo morati nastupati sa strožim kaznama", rekao je Marić. U Savjetu napominju da i dalje najveću opasnost za putnike predstavlja starost autobusa koji se koriste u prevozu i njihova tehnička ispravnost. "Značajan problem su i saobraćajne gužve pa apelujemo na naše sugrađane da se više oslanjaju na javni prevoz nego na sopstvene automobile", kažu u Savjetu. |
|
Gradski odbornici su na jučerašnjoj sjednici usvojili Prijedlog rebalansa budžeta koji je za 19,8 odsto manji od planiranog, odnosno 33 miliona KM.
Na Prijedlog rebalansa budžeta 26 savjeta mjesnih zajednica nije bilo primjedbi, dok su najviše primjedbi imale mjesne zajednice iz ruralnog dijela grada, koje su tražile da ne budu umanjena sredstva za izgradnju lokalnih i nekategorisanih puteva. Slobodan Gavranović, predsjednik Skupštine grada, istakao je da se u toku rasprave čulo dosta primjedbi i prijedloga vezanih za rebalans budžeta. "Uticaj svjetske ekonomske krize se osjeti i u našem gradu, a to se može vidjeti kroz izvorna sredstva koja su prikupljena za prvih šest mjeseci ove godine. Najznačajnije smanjenje je u prihodima od indirektnih poreza, jer su za oko pet miliona manji nego što je planirano. Prihodi koji se tiču gradske rente i prihodi na osnovu novih investicija su značajno manji, kao i prihodi koji se ostvaruju na osnovu izgradnje novih objekata", rekao je Gavranović. On smatra da se investitori slabije odlučuju na nova ulaganja u ovom periodu krize, pa je i to uticalo na slabije punjenje budžeta. "Ovim rebalansom samo pratimo realno stanje i pokušavamo da izjednačimo prihode i rashode da budžet ne dođe u bankrotni kolaps. Dakle, nema govora o bankrotu i to u daleko težim uslovima neće biti moguće zbog mjera koje smo danas usvojili. Najveće su uštede na ličnoj potrošnji, ali s obzirom na to da naša administracija nije preskupa ni preglomazna, već je relativno jeftina, u takvoj situaciji nije lako štedjeti ni na tom polju", dodao je Gavranović. Radmila Stojnić, načelnik Odjeljenja za finansije pri Administrativnoj službi grada, istakla je da je budžet 19,8 odsto manji od planiranog i da je to očekivano. "Ukoliko bude nastavljeno loše punjenje budžeta, naše odjeljenje će pratiti sitauciju i predlagati nove mjere. Punjenje budžeta je manje za oko 30 odsto, ali mi smo se odlučili da rebalans iznosi oko 20 odsto, jer nismo željeli da drastično mijenjamo budžet. Mislim da ćemo dobiti podršku Vlade RS iz sredstava koja su namijenjena lokalnim zajednicama, ali to zavisi i od aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom", rekla je Stojnićeva. Govoreći o kreditnoj zaduženosti grada, ona je napomenula da je grad zadužen za oko 50 miliona KM, što iznosi četiri odsto budžeta, a Zakonom o lokalnoj samoupravi je predviđeno da se lokalne zajednice mogu zadužiti do 18 odsto. "Strogo ćemo birati dalja kreditna zaduženja kako se grad ne bi previše zadužio", dodala je Stojnićeva. Za novi rebalans nisu glasali odbornici iz Partije demokratskog progresa koji smatraju da je rebalans kao i budžet nerealno planiran. "Bili smo protiv rebalansa, kao i protiv budžeta za ovu godinu, koji je ranije usvojen. Da je tad bilo sluha da se ozbiljnije priđe usvajanju budžeta, danas rebalans ne bi bio ovako drastičan. Tražili smo da se ozbiljnije priđe rebalansu, kako se ova situacija ne bi ponovila. Naše glavne zamjerke se odnose na činjenicu da odbornici i javnost nisu bili upoznati sa realnim punjenjem budžeta", rekao je Pero Maksimović, odbornik PDP. Banjalučki odbor Srpske demokratske stranke (SDS) smatra da je Prijedlog gradskog budžeta nestručno i preambiciozno postavljen. Ova stranka navodi da je "ignorantski pristup gradskih vlasti" doveo do rebalansa budžeta od 19,8 odsto ili 33 miliona KM. Pored Prijedloga rebalansa budžeta, gradski odbornici su, između ostalog, razmatrali i Prijedlog odluke o dodjeli novoizgrađenog olimpijskog bazena kod "Incela" na upravljanje Javnom preduzeću "Akvana", kao i Prijedlog odluke o gradskim administrativnim taksama. |
|
Iako je obnova Kastela planirana prije nekoliko godina, za sada nije poznato kada će rekonstrukcija biti završena, jer još nisu obezbijeđena potrebna sredstva.
Na Kastelu se svake godine tokom ljeta održava veliki broj manifestacija na kojima se okuplja veliki broj posjetilaca koji su ugroženi zbog opasnosti od urušavanja zidina. Već mjesecima oko zidina je postavljena zaštitna ograda sa natpisom "Opasnost od obrušavanja", koja upozorava građane da s oprezom prilaze ovoj građevini. "Događaji koji su planirani da tokom ljeta budu realizovani na tvrđavi Kastel većinom su koncentrisani na prostor ljetne pozorinice, gdje je zid koji je počeo da se ruši u međuvrmenu razidan. Kako se ne mogu procijeniti i pretpostaviti nova urušavanja, objekat je zaštićen u cjelosti bezbjednosnim mrežama. Opasnost prijeti posjetiocima koji se ne pridržavaju uputstava o ograničenju kretanja kao i drugih obavještenja koja se tiču bezbjednosti posjetilaca", ističe Ljiljana Radovanović, šef Odjeljenja za društvene djelatnosti pri Administrativnoj službi grada. Planom obnove Kastela predviđeno je da se ona odvija u devet faza, a za sada sredstva su obezbijeđena samo za prve dvije faze. Ljiljana Radovanović ističe da je urađen idejni projekat kojim je predviđena rekonstrukcija tvrđave po fazama sa izgradnjom različitih sadržaja. "U cilju pribavljanja urbanističke saglasnosti, obezbijeđeni su urbanističko-tehnički uslovi koji su upućeni Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskih spomenika, kao i ostalim javnim i komunalnim preduzećima na saglasnost. Obezbijeđen je dio sredstava za prve dvije faze izvedbenog projekta, dok za preostalih sedam faza tek treba da budu obezbijeđena sredstva", rekla je Radovanovićeva. Govoreći o sredstvima koje je potrebno obezbijediti kako bi obnova tvrđave bila završena, Radovanovićeva ističe da prije završetka izvedbenog projekta nije moguće procijeniti vrijednost radova. Idejni projekat obnove je urađen i obuhvata devet cjelina, čija realizacija predviđa sadražaje kao što su multimedijalni kulturni centar, koji bi infrastrukturalno obezbijedio prostore za realizaciju većine izvođačkih umjetnosti i kulturno-umjetničkih sadržaja i koji bi se prostirao na površini od oko 6.000 kvadratnih metara. Pored toga, na Kastelu je planirana izgradnja gradskog trga i javne garaže, sportskog centra, istorijskog muzeja i veliki broj izložbeno-galerijskih prostora. |
|
Na ovogodišnjem trećem međunarodnom festivalu kratkog filma "Kratkofil 2009" učestvovala su dva ostvaranja iz Hrvatske, od kojih je jedno film "Reciklus", djelo mladog scenariste i režisera Antonija Gabelića.
Rođen u Banjaluci 1980. godine, Gabelić je studij dramaturgije završio u Zagrebu. Radio je kao scenarista i saradnik na scenariju za mnoge poznate HRT-ove serije. Snimio je jednominutne fimove "Kad policija trenira" i "Kad policija trenira 2". Pored toga je radio na reklamama i spotovima, a za njegovo umijeće se pročulo 2007. godine, kada je njegov kratki film uvršten u službeni program Filmskog festivala u Kanu. NN: Film "Travelling", koji priča priču o životu mladog čovjeka van Evropske zajednice, uvršten je u program "Sedmica međunarodnih filmskih kritičara" u Kanu. Zašto ste se opredijelili baš za tu temu i da li je ona sama bila dovoljan razlog da film zainteresuje kansku publiku? GABELIĆ: Javio sam se na jedan projekt iz EU koji je imao za cilj napraviti desetak video-priča/pisama na relaciji umjetnici koji žive u EU i umjetnici koji su van EU, na temu "Jesam li ja europski građanin". Podijelili su nas u grupe po dvoje, nadajući se da ćemo se mi "dopisivati" filmovima i htjeli su te filmove na kraju predstaviti na festivalu u Francuskoj. Dobio sam za partnera nekog Francuza koji me napao zašto on ne može slobodno putovati, zašto treba pasoš, zašto zidovi među zemljama... Kao odgovor sam mu poslao film kojim sam pokušao objasniti da su zidove postavili oni, tko se tu od koga štiti pasošima, na kraju krajeva zašto i čemu EU kad će se raspasti sigurno... Postavio sam brojna zanimljiva pitanja za koja su mi u Francuskoj rekli da se ni ne usuđuju pitati. To je ono u čemu je neka vrijednost filma "Traveliling", a ne to što smo u jedno popodne uzeli kućnu kameru i snimili nešto po cesti. Na kraju je film došao na specijalni DVD koji su dobili svi predsjednici zemalja u EU na što sam ponosan. Inače, EU ima uređen sistem, mada to ne treba generalizirati jer je mana isuviše. NN: Da li je poziv za Kan bio u neku ruku očekivan i kakvu je reakciju izazvao? GABELIĆ: Apsolutno nisam to očekivao! Bio sam na faksu, stigao mi mail, pročitao sam ga... U drugom trenutku sam slavio sa svima koji su se našli tamo i vrtio runde. Mislim da je to nešto najgore što mi se u tom trenutku moglo dogoditi. Prvo, taj film to nije zaslužio, drugo, neke kolege to nisu najbolje primili, a zavist u ovom poslu može jako smetati. Žao mi je što će mi to možda biti najveći uspjeh u karijeri, a objektivno, to je niskobudžetno video-pismo. Već sam sad napravio puno bolje radove i definitivno ću napraviti bolje, ali sumnjam da će ikad više vidjeti Kan. NN: Napisali ste pilot epizodu za popularnu seriju "Bibin svijet". Kako je bilo raditi na seriji u odnosu na film? GABELIĆ: Serije su ušle u moj život već na prvoj godini faksa. Egzistencijalno, od toga se živi. Film radiš za gušt, ali film je uvijek gubitak novca i vremena. Serije su zamišljene da donesu novce. Jako je lijep osjećaj napisati nešto za što se producenti "zakače" i što onda zaposli tolike ljude. A opet, ima serija i serija. Svaka roba ima svoga kupca, kažu ljudi. Odgovor na ovo pitanje bi bio: Serija je više zanatska stvar, film je više umjetnička. Ali, ne valja ni generalizirati jer ima izuzetaka. NN: "Bitange i princeze" su još jedno od popularnih ostvarenja na kojem ste radili. GABELIĆ: "Bitange" su mi jako drag projekt, jer je to projekt koji je poprilično dobro prihvaćen u cijeloj bivšoj državi i na svim ostalim tržištima gdje su je producenti prodali. Ako ću baš cjepidlačiti, od svih silnih repriziranja, na HRT ide treći put od početka, i stranih tržišta nitko od nas nije dobio ni kune. Generalno drag projekt, ne sramim ga se i po mnogima spada među najbolje domaće sajtkome. NN: Na "Kratkofilu", u okviru takmičarskog programa, predstavili ste se ostvarenjem "Reciklus". Glavnom liku ste dodijelili poziv grobara. Postoji li neka posebna simbolika u tome? GABELIĆ: Detalji su presudni. Mislim da mladi ljudi nemaju baš previše mogućnosti u društvu u kojem živimo. Počinju od dna, rade ono što im se ne sviđa, krše svoje principe. Priču sam smjestio tu više zbog tog crnohumornog tona. Ipak, to je industrija koja ne zna za krizu. NN: Taj film je odnio i nagradu za najboljeg debitanta na "Danima hrvatskog filma". Koliko je to priznanje pomoglo u daljem stvaralaštvu? GABELIĆ: Prije te nagrade smo producent Martin Birač i ja dobili Rektorovu nagradu, koja je i najviša nagrada u Hrvatskoj. Film je bio na desetak festivala vani i dobili smo jako dobre kritike. Vidjet će se tek "posljedice". Ako ću biti pesimističan, dobio sam super crticu za CV. Ako ću biti optimističan, lakše ću doći do sredstava za nove projekte. Ako ću biti realan, istina je negdje između. NN: Kako je došlo do saradnje s Martinom Biračom i osnivanja producentske kuće? GABELIĆ: Producentska kuća nosi naziv "Braća Gabelić & Birač". Nismo braća u stvari. Nam ... Read more » |
|
"Pelham 123" ("The Taking of Pelham 123") je još jedan film Tonija Skota u kojem se velike nade polažu u provjerene akcione zvijezde: Denzela Vašingtona i Džona Travoltu.
Priča se bavi otmicom voza u podzemnoj željeznici. Otmičari uzimaju putnike za taoce i traže otkupninu, što zadaje puno glavobolje policiji i dispečeru iz podzemne. Zanimljivo je da je riječ o obradi klasika iz 1974, poznatog po suptilnom građenju atmosfere i odličnoj ulozi Valtera Mataua. Za novi film kažu da mu je od dijaloga i likova bitnija frenetična akcija, jurnjava i pucnjava. Valter Garber (Denzel Vašington) je kontrolor saobraćaja za ogromnu mrežu njujorške podzemne željeznice. Njegovo radno vrijeme prođe u rješavanju pitanja pokvarenih vozova, iskakanja vagona iz šina, zaglavljenim signalima i sličnom. Ali, kad jedan od njegovih vozova stane usred tunela bez ikakvog vidljivog razloga, on ubrzo shvati da taj dan nije normalan. Voz je uz prijetnju pištoljem oteo napadač koji sada kao taoce drži sve putnike. Garber se zatekne u središtu dešavanja, jer je napadač, koji se naziva Rajder (Džon Travolta), voljan razgovarati samo s dispečerom kojem iznosi pojedinosti svojih zahtjeva, potkrijepljene prijetnjama smrtonosnim nasiljem. Režiser Toni Skot kaže da je za njega bio pravi izazov napraviti film koji će biti gledaocima napet, jer dvojica suparnika provedu velik dio filma razgovarajući putem radija. "Bilo mi je teško napraviti ovaj film, dvije trećine filma dvojica glavnih likova su na telefonu. Dakle, trebalo je naći načina da se održi napetost", rekao je Skot. Kao što je učinio u svojim ranijim filmovima, Skot se uzdao više u realističnost scena nego u digitalne efekte. Njegovi se glumci stoga nađu u vagonima stvarne podzemne željeznice i u pravim tunelima. Denzelu Vašingtonu je ovo četvrti film s Skotom. U ovom mu je, međutim, kako kaže, izazov bio glumiti ne policajca ili neku drugu čelnu ulogu, nego običnog zaposlenika neke javne službe. "Nema ničeg posebnog u liku Garbera. On je običan, prosječan čovjek, koji pristojno radi svoj posao. Ništa ne zna o vatrenom oružju, ima malo previše kila i pije previše kafe. I to je sve", rekao je Vašington. U originalnom hitu, prije 35 godina, Valter Matau glumi Garbera, dok je Roberti Šov bio otmičar. Taj lik sada glumi Džon Travolta. U ostalim se ulogama pojavljuju Džon Turturo, kao iskusni policijski pregovarač u otmicama, Džejms Gandolfini, kao skandalozni gradonačelnik Njujorka, te Luiz Guzman, kao jedan od Travoltinih pomoćnika u otmici. |